BANJALUKA/SARAJEVO – Banjalučka i Sarajevska berza u prvih pola godine ostvarile su ukupan promet 543,1 milion KM, a čak 389,4 miliona KM ili više od 71 odsto odnosi se na trgovanje dužničkim hartijama od vrijednosti Republike Srpske i Federacije BiH.
Zaduživanjem RS sa obveznicama i trezorskim zapisima na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 218,8 miliona KM, što je čak 80 odsto ukupnog prometa berze koji iznosi 273,5 miliona KM. Iako Federalno Ministarstvo finansija ove godine nije emitovalo obveznice, trgovanje trezorskim zapisima FBiH činilo je 170,6 miliona KM, od ukupnih 269,6 miliona KM prometa na Sarajevskog berzi.
Direktor Banjalučke berze Milan Božić kazao je za CAPITAL kaže da promet obveznicama i dalje ima učešće u redovnom prometu oko 70 odsto.
“Trgovanje obveznicama u prvom polugodištu 2017. godine je manje za 45 odsto u odnosu na isti period prošle godine.Ukupan promet na Berzi u prvih pola godine manji je za oko 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine”, pojasnio je Božić.
Radivojac: RS i FBiH na istim talasima
Kamatne stope na obveznice po kojima se RS zaduživala kretale su se od 2,5 do 4,9 odsto, dok su na trezorske zapise iznosile od 0,1 do 2,75 odsto. Prednost je u ovom slučaju na strani FBiH, koja i dalje može da se pohvali nižim kamatama, a na emitovane trezorske zapise one su se kretale od 0,1 do 0,4 odsto.
Kamate su, napominju ekonomisti, rezultat ponude i potražnje.
“FBiH je emitovala manje obveznica, dok je RS solidno zadužena kroz emisiju hartija od vrijednosti. Sve zavisi od interesa finansijskih institucija na tržištu što podstiče ili smanjuje tražnju. Još uvijek su kamatne stope koje postižu emitenti niske, uzimajući u obzir kreditni rejting. Na istim je talasima i RS i FBiH. Nemamo najlošiji rejting, ali nismo ni respektabilni. Iste banke i osiguravajuće kuće i u FBiH i u RS kupuju hartije od vrijednosti kako bi “promiješale” i izbjegle rizik kupovine od jednog emitenta”, pojašnjava Radivojac.
Ipak, dodaje da nivo zaduženje RS i FBiH, kad se govori po glavi stanovnika i u odnosu na redovne godišnje prihode nije baš isti.
“Republika Srpska je prva počela da emituje obveznice i trezorske zapise i tu je mnogo dalje odmakla od FBiH. RS ima više iskustva i više je koristila te instrumente tržišta kapitala za finansiranje tekućih pitanja”, navodi.
Kada je u pitanju ukupan promet na Banjalučkoj berzi i udio trgovanja hartijama od vrijednosti, Radivojac potvrđuje da bi bez ove trgovine berza gotovo zamrla.
“Hartije od vrijednosti u RS uglavnom su kupovale banke i osiguravajuće kuće iz FBiH. To se dešava jer osiguravajuća društva imaju zakonsku obavezu da formiraju portfolio hartija od vrijednosti. Biraju hartije od vrijednosti sa različitih berzi i od različitih emitenata da bi izvršili optimizaciju. Investitor ih kupuje u skladu sa svojim kalkulacijama. Što se tiče RS i FBiH nema mnogo dileme, to je jedinstven ekonomski prostor i oba emitenta su isto rizična. Na kraju, na isti način se kroz PDV pune budžeti”, pojašnjava Radivojac.
“Banja Vrućica” i “Sarajevska pivara” najviše trguju
U onih dvadeset odsto redovnog prometa na Banjalučkoj berzi najveći promet u prvih pola godine ostvaren je trgovanjem akcijama teslićke “Banje Vrućice” (1,9 miliona KM) i “Telekoma Srpske” (1,8 miliona KM). U vrhu ljestvice Sarajevske berze je “Sarajevska pivara” sa prometom od 2,3 miliona KM i farmaceutska kompanija “Bosnalijek” sa oko 1,5 milion KM prometa.
Međutim, trendovi na tržištu i sama profitabilnost preduzeća nisu se naročito promijenili pa nisu ni dovoljno atraktivni da bi se povećavao interes za ulaganje u akcije.
Božić ističe da je interes za ulaganje u akcije povezan sa rezultatima poslovanja, a da je na tržištu trenutno malo preduzeća koja ostvaruju poslovne rezultate koji bi mogli zanimati ulagače u akcije.
“Stoga se investitori uglavnom okreću obveznicima koje su u prethodnom periodu donosile stabilne prinose. Stanje na tržištu akcija će se popravljati kako preduzeća budu unaprijeđivala korporativno upravljanje. Postoji velika ponuda kapitala na međunarodnim tržištima koja je namjenjena za perspektivne kompanije”, dodaje.
Ako želimo da postanemo atraktivna investiciona destinacija, neophodno je, zaključuje, da se usvoji nacionalna strategija za unapređenje korporativnog upravljanja, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
Izvor: capital.ba
